12. 9. 2022.
VIZITA E MINISTARKAKI E GORDANAKI ĆOMIĆ KAV VALJEVO PALAL O AGORIPE E BUĆENGO PHANDLO E PAJAKE DRAKHINEA
Valjevo,06.09.2022. – I Ministarka vaš e manuškane thaj e minoritetne hakaja thaj o amalikano dijalogo, i Gordana Čomić vizitisarda e familije savenge sas lokhardo pašipe e pajeske vaš o pipe. Akaja bući sas kerdini palal intervencia pi pajeski drakhin ando Valjevo, ando gav Gornja Grabovica, sosa rekonstuišisajlo thaj buvljardilo o pajesko sistemo.
I bući lija te kerel pe de katar o marto dži julo e 2022.beršesko thaj ageja kerdo sas o pajesko sistemo lungo 1.282,66 metra thaj e šahtura vaš e khera. Ando ramo e akaja intervenciako 153 hulajipena ando gav Gornja Grabovica sesa astarde e pajeske drakhinasa thaj akana si len sajekutno paj e pimaske. Pašal akava, o paj reslo vi ando ulavdo klaso e Fundutne školako (FŠ) „Andra Savić“ andi Gornja Grabovica, kaj 40 sikljovne sićon an štar klasura, de katar 1.dži kav 4. klaso.
E buća sesa kerdine ando ramo e projektosko „Ciknjaripe e džipherdutne dukhavimasko e Romengo, Romnjengo thaj aver marginalizuime grupengo, sar i konsekvenca e pandemijako COVID-19, an 18 lokalne somdirekcie“. Akava projekto reallzuil pe sar o kotor e programosko e Germaniake barjarimakse kooperaciako „Inkluzija e Romengi thaj aver marginalizuime grupengi andi Srbija“ savo andi Srbija realizuil Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH ando partneripe e Ministeriumosa vaš e manuškane thaj e minoritetne hakaja thaj o amalikano dijalogo. E partnera ando projekto si o Generalno sekretarijato e Governsko e Republikake Srbijako, sar o juristikano mandataro e Timosko vaš o socijalno inkluzivipe thaj ciknjaripe e čorrimasko, a e partnera andi realizacija si e amalipena Centro vaš interaktivno pedagogija thaj Ekumensko humanitarno organizacija.
„E suportea de katar i Republika Srbija, savi e partnerenca realizuisarda jekh but importantno projekto, dijem o šajipe te si len o paj e pimaske 153 hulajipena andi Gornja Grabovica. O Foro Valjevo vi an akava projekto sikada kaj si responsabilno partnero thaj me naisarav e donatorunenge savenca khetanes reslemas te angljaras o trajo e famijelnego an akava kotor e amare forosko. Amen sam putarde vaš o sako felo e kooperaciako vi ando avutnipe thaj inćarav kaj dži akana sikavdam kaj e čače ilea crdas te keras o Romengo trajo maj feder pi teritorija e foroski Valjevo. Paćav kaj an avutno periodo ka si amen o šajipe te maras amen ando kolin te čhinavdemas vadže nesave butedešberšenge problemura ando Valjevo, maj but andi romani populacija“, phenda o forosko šorutno o Lazar Gojković.
I ministarka Gordana Čomić thoda akcento po goda kaj o Ministeriumo vaš e manuškane thaj minoritetne hakaja thaj amalikano dijalogo lel sama sa e minoritetunendar, ama vi e lenge hakajenge protekcijatar thaj e angljarimastar thaj kaj o paj e pimaske si jekh maškar e fundutne manuškane hakaja.
""Khetane e partnerunenca katar o GIZ thaj maj anglal e manušenca save bešen akate, maj dur e reprezentunenca katar i komuna Valjevo, savore lenca mangas te ulavas informacia kaj džal maj dur te thavdel amari strategija thaj o plano vaš o maj mišto trajo e Romengo. O paj e pimaske si jekh tar e jekhte kondicie thaj o fundutno manuškano hakaj thaj sar i raštra Srbija mangas te sikavas kaj vakaras goda so gndis thaj keras goda so vakaras, hem goda si kaj savore si len o pašipe e pajeske. Bari bući ačhel aglal amende ama but vareso sas kerdino. O Ministeriumo vaš manuškane thaj e minoritetne hakaja thaj o amalikano dijalogo lel sama sa e minoritunendar, ama vi e lenge hakajenge protekcijatar thaj e angljarimastar thaj me ka labarav akava šukar dive e pajako savo resel an buteder khera an akava gav, te ruđisarav sa e Romen te akharen e dženen save kheren o lekhavipe e bešutnengo/cenzuso po jekh tahtaj paj, te slobodno iklen po cenzuso thaj slobodno te vakaren čačipe pestar, soske si but importantno te perdal o lekhavipe e bešutnengo andi Srbija džanas kozom Roma dživin andi cara. Egzakntno đindo ageja ka anel dži kav maj but paj an buteder khera, maj lačhi distribucia e elektrikaki, čhinavdipe e problemunengo. E Roma si amare perutne, amala, pašutne/njamura, phrala thaj pheja thaj si len mol te trajin jekh kvalitetno trajo sar vareko aver andi Srbija. Amen ka kheras i bući te ovel goda. Naisaras e Foroske Valjevo thaj ka das i prepozicia e GIZ-oske thaj sa e partnerunenge te džan maj dur te investirin ando Valjevo, godoleske kaj akava foro del e love akale cilunenge save pale geja irisaren sako poćindo evro, a sa goda te bi ovela maj feder o dživdipe e Romengo thaj e Romnjengo, sar vi aver manušengo akate,“ akcentuisarda i Gordana Čomić.
„Akava gavikano pajesko sistemo ovilo talal amaro vast an 2018.berš thaj slobodno šaj te phenas kaj atunća vov ni sas adekvatno. Sas amen but baro đindo e divesengo kana ni sas o paj e manušenge akate. E godoleske musajisardem bipokhinimasko te anas o paj e citernunenca te bi o them ovela les o sasto paj te pijel peske, ama akava naj i solucia. Naisaras e Devleske, akana kerdemas e rezervoara po Carić thaj vazdem e pajeske drakhina, sosa akava kotor e komunako si les ordinarikano distribucia e foroske pajesko thaj inćaras kaj ageja čhindem o problemo savo dži akana phararda e manušen,“ vakarda o Ivan Filipović, direktoro e JKP-osko Vodovod Valjevo.
„Vekheder kana širdisajli pandemija e korona virusoski, ovilo te phare bešimaske thaj dživdimaske kondicije e Romenge buvlal e Srbijate, oven akana vi maj phare. Sasto projekto sas realizuimo an 7 jekhora e somdirekciengo thaj palal maj but e beršestar, maj but tar 250 familije jekhto var si len o paj sar trubul e pimaske an phire khera. Adive, akate an Gornja Grabovica, gevajis kaj palal 20 berš akala manuša jekhto var si len o paj e pimaske an phire khera. Mangav te naisarav sa e partnerunenge andi realizacia e akava but importantne projektosko anglal o programo e Germaniake barjarimaske kooperaciako „Inkluzija e Romengi thaj aver marginalizuime grupengi andi Srbija,“ crda i konkluzija i Sanela Bahtijarević, i menadžerka ando programo.
Kotar o projekto Fundutno cilo e projektosko „Ciknjaripe e džipherdutne dukhavimasko e Romengo thaj aver marginalizuime grupengo sar i konsekvenca e pandemijako COVID-19 an 18 lokalne somdirekcie“, si te čhinaven pe e problemura palal i pandemija COVID -19 andi edukacia, maj lačhi distribucia e pajeski thaj ando angljaripe e informišimasko thaj e imunizaciako kontra o COVID -19, sar vi o tehnikano suporto e responsabilne lokalne instituciengo vaš o vurmaripe e pandemijake tendenciengo. Jekh tar e prioritetura e projektosko si o suporto e lokalne somdirekciengo thaj e publikane-komunalne kompanijengo te siguril pe o kontinuirimo pašipe e pajeste vaš maj but tar 500 romane thaj aver marginalizuime familije an maj but tar 10 talalstandardne care, an 7 komune: Kanjiža, Smederevska Palanka, Stara Pazova, Zrenjanin, Kovin, Alibunar i Valjevo.